Izazovi klimatskih promjena
Klima predstavlja prosječne vremenske prilike tokom dužeg perioda vremena. Na primjer, proljećni dan u određenom mjestu može biti kišovit sa povećanom vlažnošću, ali ljudi znaju da je tokom proljeća u tom mjestu sunčano i toplo-iako pojedinim danima pada kiša, ova oblast je uglavnom aridna-suva. Klimatske promjene utiču na ove dugoročne vremenske prilike. Na primjer, tokom niza godina zime mogu postepeno da postanu toplije, a ljeta suvlja i još toplija.
Klimatske promjene su uzrokovane globalnim zagrijavanjem tj. povećanjem prosjeka ukupne temperature naše planete. Kao rezultat povećanja temperature na Zemlji se javljaju promjene u količini padavina i nivou mora koje u velikoj mjeru utiču na živi svijet. Kada naučnici govore o klimatskim promenama, oni uglavnom misle na globalno zagrijavanje izazvano efektom staklene bašte. “Stakla” staklene bašte propuštaju svjetlost, ali ne dozvoljavaju vraćanje toplote u atmosferu što za rezultat ima povećanje temperature-postaje veoma toplo unutar “staklenika” i biljke mogu da rastu u regionima u koji bi normalno bilo previše hladno za njihov opstanak.
Zemlja je okružena vazdušnim omotačem- atmosferom. Ova atmosfera, čiji je dio vazduh kojeg udišemo, se sastoji od različitih gasova. Neki od njih, kao što je ugljen-dioksid, ponaša se kao staklo u stakleniku, sprečavajući da se toplota vrati nazad u vasionu, te zato ovaj gas nazivamo “gasom staklene bašte”. Sunčeva svjetlost ulazi u atmosferu prolazeći kroz slojeve gasova staklene bašte. Nakon toga voda, kopno i živa bića na Zemlji apsorbuju energiju svjetlosti. Kasnije se ova energija postepeno vraća u atmosferu i što je veča količina gasova staklene bašte, više toplote ostaje zarobljeno u atmosferi. Ova pojava se naziva efekat staklene bašte.
Gasovi staklene bašte nastaju prirodnim putem, i u “prirodno” određenoj mjeri su veoma korisni za Zemlju. Oni povećavaju temperaturu naše planete, i bez njih bi na Zemlji bilo toliko hladno da život ne bi uopšte bio moguć. Međutim, sa povećanjem količine ovih gasova, temperature na Zemlji rastu suviše brzo i postaju veoma visoke.
Čak i veoma male promjene u temperaturi mogu ozbiljno da utiču na živote ljudi, životinja i biljaka, jer bi sa iznenadnim povećanjem temperature došlo do pojava ekstremnih vremenskih pojava kao što su: uragani, poplave, toplotni talasi, suša i oluje, nivo mora bi porastao, a polarne kape na Sjevernom i Južnom polu bi počele da se tope. Ove pojave bi uticale na mijenjanje početka i kraja godišnjih doba koje bi u velikoj mjeri uticale na sav život na Zemlji.
Jedan od načina za proučavanje klimatskih promena koje se dešavaju je posmatranje datuma dolaska ptica silica- to je upravo i ideja koja stoji iza projekta Proljeće Uživo! Zbog klimatskih promjena, ptice se ranije vraćaju iz mjesta zimovanja i ranije ležu njihova jaja. To znači da neke od njih mogu da imaju problema u pronalaženju hrane, na primjer, insekata ili voća koji se još nisu pojavili .Takođe, nakon povratka sa seobe, ptice mogu pronaći njihova uobičajena staništa nepogodnim za život-ili su pod vodom, ili su na previše suvim i sunčanim mjestima i zbog toga mogu biti primorane da se presale u nove oblasti.
Šta možete da uradite da smanjite nivo gasova staklene bašte u atmosferi i tako pomognete da se uspore klimatske promjene? Pokušajte da:
· štedite energiju u kući, školi, na poslu (isključujte svijetlo kada napustite sobu, ne ostavljajte elektronske uređaje na stand by i sl.) pošto se većina energije proizvodi spaljivanjem goriva koji proizvode efekat staklene bašte,
· koristite javni prevoz i biciklo umjesto automobila; benzin i dizel proizvode mnogo gasova staklene bašte prilikom sagorjevanja u motorima vozila,
· sadite drveće koje će apsorbovati ugljen-dioksid iz atmofere,
· odvajate i reciklirate otpad, što smanjuje količinu energije potrebne za proizvodnju novih proizvoda,
· kupujete proizvode koji štede energiju,
· informišite druge o klimatskim promjenama i kako mogu da pomognu da se spriječe efekti povećanja staklene bašte.
